Ludnica za Neymarom bila je čudesna. PSG je napravio baš sve što je u njihovoj moći da ga dovedu u svoje redove. Njegov transfer iz Barce u Pariz bio je težak 220 milijuna eura!
Kako bi svijet izgledao da je sve od ranih 90-ih poskupjelo kao nogometne zvijezde zahvaljujući ponajviše tv ugovorima?
Piše: Ozren Podnar/Sportski tjednik Maxi
Davno su minula vremena kad je bilo moguće kupiti solidnog beka za milijun dolara ili eura. Prošle su godine vodeći klubovi trošili basnoslovne iznose i na pričuve. U ljeto 2017. godine raskalašena je Premier League potrošila 1,7 milijardi eura, što je 22 posto više nego godinu prije.
Priča godine bio je Neymarov transfer iz Barcelone u Paris SG za 220 milijuna eura, koliko je iznosila njegova otkupna klauzula. Ta je monstruozna transakcija ulila financijsku injekciju u sustav i ujedno podigla psihološku granicu za buduće transfere. Barcelona je potrošila otkupninu (i još nadodala) na Dembelea i Coutinha, što je pak podebljalo bankovne račune Dortmunda i Liverpoola.
Cijene nogometaša rastu, a rast se ubrzava. Britanski novinari i financijski analitičari Grame Riley i Paul Tomkins izračunali su da je stopa nogometne inflacije od 1992. do danas iznosila 1700 posto. ‘Nogometna inflacija raste brže od normalne inflacije jer prati rast televizijskih ugovora’, kažu autori te dodaju: ‘Prema nogometnoj inflaciji, svaki milijun potrošen 1992. godine odgovara svoti od 18 milijuna u ljeto 2017. godine! S druge strane, po standardnoj inflaciji to bi bilo samo dva milijuna’.
Sva sreća što vitalni prozivodi ne poskupljuju jednakom brzinom koliko i nogometaši…
650g bijelog kruha – 1995. godine: 3,5kn – 2017. godine: 63kn.
Večernji list – 1995. godine: 3,4kn – 2017. godine: 61,20kn.
Kutija cigareta – 1995. godine: 8,5kn – 2017. godine: 115,30kn.
1l goriva Eurosuper – 1995. godine: 3,57 – 2017. godine: 64,30kn.
Prosječan automobil – 1995. godine: 40.000kn – 2017. godine: 720.000kn!
Što je dovelo do rasta odšteta i plaća nogometaša? Nema tu velike tajne. U temelju su bujanje svjetske populacije s 5,5 milijardi 1992. godine do 7,6 milijardi ove godine i veća je dostupnost informacija putem novih i klasičnih medija. Nogomet ima svakim danom sve više konzumenata tako da reklamiranje široke palete proizvoda i usluga putem nogometa postaje sve isplativije.
Novac od reklama, sponzorstva i medijskih prava slijeva se, direktno ili indirektno, na račune klubova, koji time financiraju potrošnju u vidu otkupnina, plaća i menadžerskih provizija.
ŽDRIJEB LIGE PRVAKA, SVE ŠTO MORATE ZNATI: Jesu li ovo najbolji parovi?