Može li Poljud postati nova Kranjčevićeva: što Hajduku zapravo donosi rekonstrukcija

Rasprava o budućnosti Poljuda u samo je dva dana dobila novi smjer, a ključna riječ postala je rekonstrukcija. Premijer Andrej Plenković u srijedu je u Splitu otvorio temu, a gradonačelnik Tomislav Šuta danas ju je razradio. Tijekom pauze sjednice Gradskog vijeća Šuta je novinarima naglasio da će konačnu riječ imati struka te da je dokumentacija već predana stručnom povjerenstvu. Najvažnija je ipak razlika koju je povukao između sanacije i rekonstrukcije, jer upravo o njoj ovisi hoće li Hajduk dobiti stadion kakav traži.

Što je rekao Plenković

Plenković je govorio u splitskom HNK-u na svečanoj sjednici Skupštine Splitsko-dalmatinske županije, povodom dana sv. Jeronima. Najavio je da će Vlada, u suradnji sa Županijom i Gradom, pomoći u dogradnji i uređenju privremenog stadiona na Brodarici, obnovi Gripa i ponovnom stavljanju Spaladium Arene u funkciju. Zatim se osvrnuo na Poljud i poručio da se, prema dosadašnjim indikatorima i radu povjerenstva, stadion može „na pametan i kvalitetan način osuvremeniti” u pravi moderni nogometni stadion po današnjim standardima. Mnogi su to odmah pročitali kao kraj priče o novom stadionu.

Hajduk je odgovorio istog dana i ponovio da su mu i navijačima prihvatljivi isključivo novi, moderni nogometni stadion. Prema klubu, rekonstrukcija u okvirima stadiona iz 1979. ne bi odgovorila zahtjevima suvremenog nogometa i zadržala bi ga infrastrukturno u prošlosti. Klub je dodao i da arhitektonska i povijesna vrijednost Poljuda ne može biti jedini kriterij te da „na to ne možemo niti želimo pristati”.

Šuta: rekonstrukcija nije sanacija

Gradonačelnik danas nije stao ni na jednu stranu, ali je u raspravu unio važnu nijansu. Upozorio je da su dosadašnji dokumenti odbacivali mogućnost rekonstrukcije, pa su stručnjaci spominjali samo sanaciju ili gradnju novog stadiona. Rekonstrukcija je, kako je rekao, jednostavno bila eliminirana kao opcija. Upravo zato bi novi stručni zaključak da je ozbiljna rekonstrukcija ipak moguća, prema njegovim riječima, iz temelja promijenio situaciju, pa i samu studiju izvodljivosti. Dodao je da konkretne dokaze struke još nije vidio i da ne zna temelji li se premijerova izjava na podacima ili je riječ o osobnom mišljenju.

Razliku je objasnio slikovito. Sanacija bi, po Šuti, stadion samo uljepšala uz minimalne zahvate, dok bi rekonstrukcija Poljudu donijela nove sadržaje i sve ono što imaju suvremeni stadioni. Smatra da to uvelike mijenja stvari, pa i zahtjeve navijača. Podsjetio je i da je ranije najavio referendum, ali je s njim zastao dok ne stigne sva dodatna dokumentacija. Njegov cilj ostaje isti: moderan stadion koji zadovoljava sve kriterije UEFA-e. Još je jučer otišao korak dalje i rekao da se oko samog naziva ne treba sporiti ako rekonstrukcija znači zahvat nakon kojeg Split u naravi dobiva novi, suvremeni stadion, uz zadržavanje prepoznatljivih kontura u prostoru.

Slučaj Kranjčevićeva

Upravo se tu otvara pitanje koje bi moglo riješiti cijeli spor. U Zagrebu je već viđeno kako službena rekonstrukcija u praksi izgleda. Stadion u Kranjčevićevoj ušao je u rekonstrukciju krajem travnja, posao vrijedan gotovo 40 milijuna eura dobio je Strabag, a stari stadion u potpunosti je srušen krajem svibnja. Na papiru je to bila rekonstrukcija, a na terenu potpuno novi stadion. Imat će 11.163 mjesta i zadovoljavati kriterije UEFA-ine četvrte kategorije. Kranjčevićeva je ujedno preduvjet za rušenje Maksimira, jer će ondje Dinamo i reprezentacija igrati dok traju radovi na novom stadionu.

Ako bi se isti model primijenio na Poljud, Hajduk bi pod imenom rekonstrukcije mogao dobiti ono što traži, novi stadion, a država i Grad izbjegli bi najtežu prepreku, skidanje zaštite s kulturnog dobra. No tu se dvije priče razilaze. Kranjčevićeva nije bila zaštićeni spomenik, a Poljud jest. Upisan je u Registar kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Ministarstvo kulture i medija ponavlja da Poljud, kao zaštićeno dobro, treba biti obnovljen sukladno zakonu i mjerama zaštite, a konačna odluka konzervatora ovisi o mišljenju inženjera koji analiziraju stanje konstrukcije. Ministrica Nina Obuljen Koržinek ranije je istaknula da je kod zaštićenih spomenika prva opcija uvijek obnova, očuvanje i rekonstrukcija.

Školjka ostaje, sve ostalo pod upitnikom

To znači da Poljud ne može doslovno ponoviti Kranjčevićevu, u kojoj su bageri sravnili sve. Može je ponoviti djelomično. Zaštićena je ideja i silueta djela Borisa Magaša, prepoznatljiva školjka i krov. Unutar tih kontura, uz suglasnost konzervatora, teoretski bi se moglo izgraditi gotovo sve iznova: nove tribine, nove konstrukcije, novi sadržaji. Šutina formulacija o zadržavanju prepoznatljivih kontura upravo na to cilja. Hajduk bi u tom scenariju dobio novi stadion u starom obliku.

Pravo pitanje stoga nije kako se zahvat zove, nego što će konzervatori dopustiti promijeniti. Najvažnije je mogu li tribine doći bliže terenu umjesto da gledatelje od travnjaka dijeli atletska staza, može li se krov zamijeniti novim i koliko se novih sadržaja može smjestiti unutar zadanih gabarita. Ako odgovor bude da, razlika između rekonstrukcije i novog stadiona postat će uglavnom semantička. Ako bude ne, Hajduk će dobiti uređeni Poljud iz 1979., a to je upravo ono na što, kako je jasno poručio, ne pristaje.

Klub između brojki i statičara

Ni Hajdukova pozicija nije jednostavna. Predsjednik Ivan Bilić ranije je rekao da je zbog zamora materijala u krovu jedina moguća opcija sanacija, koja klubu ne odgovara, a ako Poljud ostane zaštićen, Hajduk se zalaže za novi stadion. Studija koju je Grad naručio početkom godine išla je na ruku klubu. Sanaciju i nadogradnju procijenila je na 82 milijuna eura, a novi stadion na mjestu Poljuda na oko 205 milijuna, odnosno 316 milijuna sa svim pratećim zahvatima. Autori su upravo novi stadion ocijenili rješenjem s najboljim omjerom troškova i koristi. No ako je studija, kako tvrdi Šuta, nastala uz pretpostavku da rekonstrukcija nije moguća, onda u njoj nedostaje treća, srednja opcija, a mogla bi biti politički najprohodnija.

Klub se oslanja i na anketu među 5243 pretplatnika, prema kojoj 80 posto ispitanih smatra da Hajduku treba novi stadion. Za njega je zato ključno da rekonstrukcija ne postane eufemizam za kozmetiku. Šuta je zasad jasan samo u jednom: čeka se struka. Kad povjerenstvo kaže svoje, znat će se je li Plenkovićeva rekonstrukcija put prema novom stadionu u staroj školjci ili tek skuplja sanacija pod ljepšim imenom.