“Na Bilinom hiljade ljiljana” — poruka navijača BiH srpskoj ratnoj zločinki

Na utakmici Lige nacija između Bosne i Hercegovine i Švedske, odigranoj na stadionu Bilino Polje u Zenici koja je završila rezultatom 1:1, navijačka skupina BH Fanaticos razvila je transparent s natpisom: “Na Bilinom hiljade ljiljana, crkla zločinka Biljana.” Poruka je bila upućena nedavno preminuloj Biljani Plavšić, osuđenoj ratnoj zločinki koja je umrla u 96. godini. Utakmica je bila i prigoda za ispraćaj legendarnog Edina Džeke, rekordnog strijelca i rekordnog igrača po broju nastupa za reprezentaciju BiH.

Rekordni Džeko

Edin Džeko ispraćen je s reprezentativnom karijerom koja nema premca u bosanskohercegovačkom nogometu. Na svojem kontu ima 152 nastupa za reprezentaciju BiH, što je apsolutni rekord, kao i 73 postignuta gola — također rekord. Rijetki su igrači u povijesti europskog nogometa koji su toliko dugo i toliko produktivno nosili dres svoje reprezentacije, a Džeko je to činio s iznimnom dosljednošću kroz cijelu karijeru.

Tko je bila Biljana Plavšić

Biljana Plavšić diplomirala je i doktorirala biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, specijalizirala se u Sjedinjenim Američkim Državama te radila kao profesorica i dekanica PMF-a na Sveučilištu u Sarajevu. U politiku je ušla 1990. godine kao članica Srpske demokratske stranke, a izabrana je za članicu Predsjedništva Socijalističke Republike BiH. U travnju 1992. napustila je to tijelo i pridružila se vodstvu otcijepljenih srpskih struktura, obnašajući dužnost potpredsjednice Republike Srpske. Bila je bliska suradnica Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika i generala Ratka Mladića.

Uz odlazak Edina Džeke: 20 najboljih nogometaša svih vremena s prostora bivše Jugoslavije

U travnju 1992. posjetila je Bijeljinu neposredno nakon masakra nad civilima koje su počinile paravojne postrojbe Željka Ražnatovića Arkana — u tom masakru ubijeno je najmanje 48 civila — te ga javno čestitala i zagrlila. Pisateljica Slavenka Drakulić taj je prizor opisala ovako: “Sjećate li se Biljane Plavšić u posjeti Bijeljini u rano proljeće 1992. godine? Bilo je to nakon što je ratni zločinac Željko Ražnatović Arkan upravo ‘oslobodio’ ovaj bosanski grad od Bošnjaka, na čemu mu je gospođa i čestitala. Odjevena elegantno kao i obično, sa svježom frizurom i u visokim petama, zagrlila ga je i poljubila onako baš srdačno, dok su oko nje na pločniku ležali tek ubijeni ljudi koje je morala preskakati da bi došla do njega.”

Haag, zatvor i povlačenje pokajanja

Nakon povlačenja Karadžića 1996. Plavšić je preuzela dužnost predsjednice Republike Srpske, preselila političko središte RS-a iz Pala u Banju Luku te osnovala Srpski narodni savez uz potporu međunarodne zajednice. Kao predsjednica 1998. imenovala je Milorada Dodika mandatarom, a on je potom postao premijer. Haaški tribunal podigao je 2000. optužnicu protiv Plavšić za genocid i zločine protiv čovječnosti, a ona se dobrovoljno predala u siječnju 2001. Krajem 2002. sklopila je sporazum s tužiteljstvom i priznala krivnju po jednoj točki — progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti — u zamjenu za odustajanje od optužbe za genocid. U veljači 2003. osuđena je na jedanaest godina zatvora, koje je izdržavala u ženskom zatvoru Hinseberg u Švedskoj. Na slobodu je puštena u listopadu 2009. nakon odslužene dvije trećine kazne, a potom se preselila u Beograd. U kasnijim istupima i memoarima uglavnom je povukla i relativizirala ranije pokajanje, tvrdeći da je priznanje krivnje bilo taktički potez. Za života je izjavila: “Srba ima 12 milijuna, neka ih šest milijuna pogine. Opet će ona druga polovica uživati u plodovima rada i borbe.”